Vlada Srbija donela je odluku o emitovanju evroobveznica i prva emisija se može očekivati početkom septembra. Vrednost prve emisije evroobveznica trebalo bi da bude 500 miliona u evrima i 200 miliona u dinarima. Za Srbiju će to biti izazov, ali smatra se da postoji tražnja za obveznicama u dinarima. Vlada i Narodna banka Srbije pred potpisivanjem su Memoranduma o procesu dinarizacije. Očekuje se da ove godine u Srbiji bude 3 do 3,5 milijarde evra direktnih stranih investicija, što sa podsticajnim merama nije nerealno. Srbija za tri godine krize učinila je sve da fiskalni deficit održi na nivou od četiri odsto bruto domaćeg proizvoda u čemu joj je pomogao aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom. Sredstva su iskorišćena za subvencije privredi i subvencionisanje kamatnih stopa. Srbija je u poslednja četiri meseca povukla od Evropske investicione banke 250 miliona evra kredita i tokom leta će se kod iste banke zadužiti za dodatnih 250 miliona evra. Taj novac namenjen je izvoznicima i medijima.
Prve evroobveznice Srbija će emitovati u septembru, najavio državni sekretar u Ministarstvu finansija Goran Radosavljević. Vlada i NBS će uskoro potpisati Memorandum o procesu dinarizacije, rekao državni sekretar.
Vlada Srbija donela je odluku o emitovanju evroobveznica i prva emisija se može očekivati početkom septembra", izjavio je u Bečićima državni sekretar u Ministarstvu finansija Srbije Goran Radosavljević.
Radosavljević je na Samitu guvernera centralnih banaka i ministara finansija jugoistočne Evrope u organizaciji "Ekonomist medija grupe" kazao da bi vrednost prve emisije evroobveznica trebalo da bude 500 miliona u evrima i 200 miliona u dinarima.
"Za Srbiju će to biti izazov, ali smatramo da postoji tražnja za obveznicama u dinarima", rekao je Radosavljević. Državni sekretar je najavio i da su Vlada i Narodna banka Srbije pred potpisivanjem Memoranduma o procesu dinarizacije.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija očekuje da ove godine u Srbiji bude 3 do 3,5 milijarde evra direktnih stranih investicija, što, kako je rekao, sa podsticajnim merama nije nerealno.
Radosavljević je istakao da je Srbija za tri godine krize učinila sve da fiskalni deficit održi na nivou od četiri odsto bruto domaćeg proizvoda u čemu joj je pomogao aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom.
"Sredstva su iskorišćena za subvencije privredi i subvencionisanje kamatnih stopa", rekao je Radosavljević.
On je istakao da je Srbija u poslednja četiri meseca povukla od Evropske investicione banke 250 miliona evra kredita i da će se tokom leta kod iste banke zadužiti za dodatnih 250 miliona evra. Taj novac namenjen je, prema njegovim rečima, izvoznicima i medijima.
Radosavljević je naglasio je i da je cilj Srbije da do 2013. smanji fiskalni deficit na tri odsto BDP-a, da bi on 2015. dostigao jedan odsto BDP-a naglasivši i da javni dug nikako ne bi trebalo da pređe 45 odsto BDP-a, neračunajući troškove restitucije.
"Očekujemo da će se do 2015. javni dug smanjiti na 40 odsto BDP-a", rekao je Radosavljević. Da bi to bilo moguće, traga se za novim izvorima finansiranja. Jedan od izvora će biti, kako je rekao Radosavljević, pretpristupni fondovi (IPA) Evropske unije.